ISELJAVANJE Odlaze zbog politike, ustaša i partizana i ne planiraju se vratiti

Napisao/la: -
ISELJAVANJE Odlaze zbog politike, ustaša i partizana i ne planiraju se vratiti Foto: ilustracija

Neorganizirana i loše vođena država, nesposobni političari i političke stranke bez vizije glavni su razlog iseljavanja. Pokazali su to rezultati istraživanja koje prošli tjedan predstavila Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), a koje je provedeno među hrvatskim građanima koji su od ulaska u Europsku uniju otišli iz Hrvatske.

Nepotizam i "rođaci"

A otišli su i zbog beznađa, besperspektivnosti zemlje, propadanja države, društva i naroda, zapošljavanja podobnih, stranačkih ljudi, nepotizma i "rođaka", korupcije i kriminala u državi i u svim segmentima društva, prepucavanja o prošlosti, ustašama i partizanima, '41. i '91., te zbog nedostatka perspektive.

- U najvećoj mjeri odlazak je potaknut problemima koji dolaze iz općih društvenih i političkih okolnosti i nezadovoljstvom takvim općim stanjem i društveno-političkom klimom u zemlji. Problemi iz područja radno-socijalnog statusa u odnosu na ove prve rjeđe su isticani, kao i o osobni razlozi. Jasno je da Hrvatskoj trebaju i ekonomske promjene, ali i one šire društvene, kao i da su one moguće samo ako na njima rade svi – i oni na vlasti i oni u opoziciji, i poslodavci i sindikati, i akademska i kulturna zajednica - zaključila je predsjednica HUP-a Gordana Deranja.

Iselile cijele obitelji

Broj iseljenika iz godine u godinu raste, a najviše građana odlazi u Njemačku (29,6 posto) i Irsku (20,8 posto), koje slijede Belgija, Švedska i Austrija. Zabrinjava i struktura iseljenih osoba - čak 82 posto iseljenika u radno-aktivnoj dobi je u mlađim dobnim skupinama, od 18 do 40 godina starosti. Dvije trećine iseljenika je u braku ili izvanbračnoj zajednici, a od njih je 82 posto iselilo u paru s partnerom/icom. Od obitelji s djecom njih 72 posto odselilo je zajedno s djecom. Završenu srednju školu ima 44,2 posto iseljenika, fakultet 33,3 posto, a magisterij ili doktorat njih 20,9 posto. Prije odlaska njih 73,5 posto je bilo zaposleno, pri čemu je najviše iseljenika (40,5 posto) imalo plaću manju od 4.000 kn, plaću od 4.000-6.000 kn imalo je njih 23,4, ali je značajan i udio onih s primanjima većima od 6.000 kn (33,1 posto).

Opširnije o novim iseljenicima i koliko stanovnika Varaždinske županije je svoj novi dom potražilo preko granice pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...

Ivana Dreven

Novinar

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.