– Čovjeka uhvati prehlada, temperatura mu je povišena i ne osjeća se baš najbolje, ali zaključuje kako ipak može na posao. Ovaj scenarij jako se često događa – kaže predsjednik Regionalnoga industrijskog sindikata Siniša Miličić, koji upozorava kako je neotvaranje bolovanja u slučaju prehlada, viroza i sličnih stanja, kojih je sa zahlađenjem sve više, jako opasno i kontraproduktivno.
– Kada je radnik bolestan, treba to odbolovati. I kod nekih manjih viroza ili prehlada bolestan radnik treba ostati kod kuće da ne bi zarazio ostale, ali i kako dugoročno ne bi naštetio svome zdravlju. Zdravlje radnika trebalo bi biti i prioritet poslodavaca, koji često to ne shvaćaju i otežavaju radnicima odlazak na bolovanje. U radnointenzivnoj industriji zbog toga su radnici stariji od 45 ili 50 godina skroz potrošeni – kazao je Miličić.
Dodaje da se godišnji odmor ne bi smio koristiti u svrhu bolovanja.
– Imamo informacije i pritužbe radnika kako poslodavci prisiljavaju radnike da koriste godišnji odmor za bolovanje. Moram reći da je to protuzakonito i ne bi se smjelo raditi. Zakonom o radu regulirano je korištenje godišnjeg odmora koji nije predviđen za bolovanje, no radnici to često bez mnogo otpora prihvaćaju – kaže Miličić i dodaje da se radnici teško odlučuju na otvaranje bolovanja jer se boje sankcija, ali i zato što ne žele manje plaće.
– Mi imamo Zakonom propisano radno vrijeme, 40 sati tjedno. Zakonodavac, kada je to propisao, vodio je računa upravo o zdravlju radnika. Nama inspekcije ne funkcioniraju i svi znamo da se u trgovinama radi daleko duže i više, a kad bi se radilo normalno, bilo bi i manje bolovanja. Imam informaciju kako jedna varaždinska tvrtka ima od osam do deset tisuća prekovremenih sati u godini i kad prođu 45. godinu, ljudi su prestari za rad. Potrošeni su, a ne mogu u penziju – kaže Miličić. Dok u skandinavskim zemljama smatraju kako je menadžment nesposoban ako ima puno prekovremenog rada, u Hrvatskoj se menadžeri ponose ako imaju mnogo prekovremenog rada, a razlog tome je normalno – niska cijena rada, dodaje Miličić.
Uza sve to, ističe Miličić, i liječnici obiteljske medicine su pod pritiskom pa sve teže odobravaju bolovanja. Unatoč tome, broj bolovanja raste. Zaposlenici na području županije lani su bili na bolovanju 546.996 dana, a prvih šest mjeseci ove godine već 322.063 dana ili u prosjeku 200 ljudi dnevno je više na bolovanju nego prošle godine...
Što o svemu tome kažu poslodovaci, liječnici obiteljske medicine i HZZO pročitajte u tiskanom izdanju Varaždinskih vijesti
