Države članice ostvaruju dobar napredak u provedbi pojedinačnih prošlogodišnjih smjernica politike o „trokutu uspješnosti”, čije su sastavnice poticanje ulaganja, provedba strukturnih reformi i osiguravanje odgovornih fiskalnih politika. Naglašava to Europska komisija u godišnjoj analizi ekonomskog i socijalnog stanja u državama članicama, uključujući ocjenu preostalih neravnoteža.
Osim Bugarske, Francuske, Italije, Portugala i Cipra, Europska komisije je utvrdila da se i Hrvatska suočava s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama i da će se primjenjivati posebno praćenje prilagođeno razini i vrsti neravnoteža povezano s izazovima fiskalnih i gospodarskih politika.
-Oporavak u Hrvatskoj se u 2016. ubrzao po predviđenoj stopi od 2,8 %. Potrošnja je potaknuta zahvaljujući poboljšanjima na tržištu rada, niskim cijenama energenata i reformom poreza na dohodak. Napokon je zabilježen i oporavak ulaganja, djelomično zahvaljujući većoj apsorpciji sredstava iz fondova EU-a, ukazuje EK.
Snažan i sveobuhvatan ekonomski rast, kako se dodaje, trebao bi se nastaviti u kratkoročnom razdoblju, a predviđaju se i daljnja poboljšanja na tržištu rada.
-Ekonomski oporavak pridonosi smanjenju domaćeg i vanjskog duga, no ranjivosti su još prisutne. Dug privatnog sektora i dalje se smanjuje, a u 2016. počeo se smanjivati i udio duga opće države, no rizici za održivost još nisu u potpunosti otklonjeni. Nakon što se tijekom šestogodišnje recesije dug opće države više nego udvostručio, očekuje se da se u 2016. smanjio na 84,1 % BDP-a i da će se u kratkoročnom razdoblju i dalje smanjivati. Javni je dug, međutim, i dalje visok i znatno veći od razina zabilježenih prije krize te je znatan udio tog duga denominiran u stranoj valuti, što znači da je izložen valutnom riziku. Općenito stabilan financijski sektor temelj je kontinuirane makrofinancijske stabilnosti, ukazuje EK.
Skromni izgledi za rast, kako se upozorava, i dalje su ključan izazov za gospodarstvo.
-Dugotrajno spori rast produktivnosti i niska i opadajuća iskorištenost ljudskog kapitala smanjuju dugoročne izglede gospodarstva za rast. Procijenjena stopa potencijalnog rasta za Hrvatsku trenutačno iznosi 1 %, što je niže nego za ostala rastuća gospodarstva. Hrvatska je, u kontekstu općih izbora koji su u manje od godinu dana održani dvaput, ostvarila ograničeni napredak u provedbi preporuka koje su joj upućene 2016. Do danas je provedeno tek nekoliko obećanja u pogledu politika iznesenih u Nacionalnom programu reformi 2016. Kad je riječ o napretku u pogledu nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020., Hrvatska je postigla različite rezultate, zaključuje EK u tzv. Zimskom paketu europskog semestra.
Izvješće EK komentirao je predsjednika HNS-a i potpredsjednika Sabora Ivana Vrdoljaka.
- Europska komisija jasno ukazuje da strukturnih reformi nema otkad su na vlasti HDZ i Most, posebice ova zadnja Titanik Vlada, te da Hrvatska zbog bazičnog neznanja i besciljnog lutanja stoji na mjestu. Iako smo ostavili zemlju u snažnom gospodarskom rastu, spremne strategije i projekte, čak je i Europska komisija uvidjela kako nedostaje znanja za donošenje političkih odluka koje bi uvele bolje upravljanje javnim financijama, modernizaciju javne uprave i lakše poslovanje za poduzetnike. Plastični primjeri nerada Titanik Vlade mogu se vidjeti u zaustavljaju prijeko potrebne kurikularne reforme, zaustavljanju strategije razvoja obrazovanja, neznanja u rješavanju krizne situacije oko cijena struje i plina te potpunog kaosa i razdora unutar vladajuće koalicije oko vraćanja INA-e u hrvatske ruke, poručio je Vrdoljak.
