Biskup Mrzljak predvodi misna slavlja u varaždinskoj katedrali u dane Božića Foto: VV arhiva / ilustracija

Biskup Mrzljak predvodi misna slavlja u varaždinskoj katedrali u dane Božića

Varaždinske vijesti | 24.12.2017. u 07:50h | Objavljeno u Aktualno

Danas je Badnjak, dan prije Božića kada se slavi rođenje Isusa Krista. Ove godine četvrta nedjelja došašća poklapa se s Badnjakom, ali nema posta jer ta nedjelja zauzima prednost pred Badnjakom zbog teološke važnosti i intenzivnije pripreme za blagdan Božića.

Varaždinski biskup Josip Mrzljak predvodit će misu polnoćku u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije u Varaždinu danas 24. prosinca u 24 sata. Prije toga, u 20 sati, bit će služena tzv. dječja polnoćka.

U ponedjeljak 25. prosinca, na svetkovinu Rođenja Gospodnjega - Božić, biskup Mrzljak predvodit će misno slavlje u katedrali u 11 sati.

Na blagdan svetog Stjepana prvomučenika, u utorak 26. prosinca, biskup će u 11 sati u katedrali predvoditi svetu misu za invalide grada Varaždina.

Naime, današnji dan, odnosno ime Badnjaka povezano je s riječju "bdjeti" (stsl. bad) budući da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog samog običaja bdjenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava, bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom. Običaj je i sjećanje na preminule ukućane te molitva za njih.

"Badnjak" je također ime za drvo koje se pali na ognjištu za Badnjak. Na Badnjak se uređuje kuća za Božić te se kiti božićno drvce. Tradicionalno se na Badnjak posti, iako Katolička Crkva post ne smatra obveznim.

Na sam su se Badnjak ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru. Muškarci su pak hranili stoku, koja je trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale.

Na Badnjak postoje brojni običaji, kojima je svrha želja za blagostanjem, dobrim urodom, napretkom i dobrim zdravljem, a razlikuju od mjesta do mjesta.